Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Mali i srednji poduzetnici nisu svjesni važnosti osiguranja

U Hrvatskoj posluje oko 88.185 malih, 1400 srednjih tvrtki i 93.723 obrtnika, koji zapošljavaju oko 57 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj, a čak 90 posto tvrtki iz tog segmenta nije osigurano ili nema odgovarajuću policu osiguranja, kazao je Slaven Dobrić, član Uprave Allianz osiguranja, na okruglom stolu o budućnosti osiguranja malih i srednjih poduzetnika, koji je održan u organizaciji Allianza i časopisa Banka.

I oni koji imaju osiguranje, uglavnom imaju obvezno autoosiguranje. Već kod kasko osiguranja primjećuje se da ga ima tek oko 20 posto onih koji imaju obvezno osiguranje, odnosno uglavnom oni koji auto koriste preko leasinga, pa im je kasko obvezan.

Iako se u posljednje vrijeme primjećuje rast osiguranja od odgovornosti, ona imovinska vrlo su slabo zastupljena, a i kad jesu, upitno je na temelju kakvih procjena. Naime, poduzetnici koji imaju ugovoreno osiguranje od požara gotovo u pravilu nemaju osiguranje od prekida rada, što sigurno prati takvu štetu, upozoreno je. Jedan od primjera je i kompleks Bjelolasica, koji je nakon požara prestao s radom i nema novca za zbrinjavanje radnika i obnovu.

HZMO, MUP i HUO godišnje registriraju 20.000 ozljeda na radu, 5000 požara, oko 18.000 provalnih krađa i oko 1000 razbojstava, a godišnje se osiguravateljima prijavi u prosjeku oko 2500 šteta provalnih krađa i razbojstava, što govori o tome koliko je njih pokriveno osiguranjem, upozorio je Dobrić. Dodatni je problem i što se kod ugovaranja osiguranja često podcjenjuje moguća šteta, što u praksi može dovesti do apsurda. Najbolje se to vidjelo na šteti u tvornici aluminija u Mađarskoj, čija je polica osiguranja pokrivala štetu do 36.000 eura, dok je požar prouzročio štetu od 36 milijuna eura. Slično je bilo i prije godinu i pol s hrvatskom turističkom agencijom, koja je obvezno osiguranje od otkaza putovanja procijenila na 37.000 kuna, a samo na putovanju učenika MIOC-a na maturalac šteta je dosegla 650.000 kuna.

Poduzetnici koji dobro osiguraju svoju imovinu za 26.000 kuna godišnje premije mogu vratiti i 500.000 kuna štete nakon olujnog nevremena, dok je osiguranje tiskarskog stroja za koje je plaćena premija od 28.000 kuna poduzetniku vratilo oko 158.000 kuna nakon kvara stroja, pokazuju primjeri iz prakse. U procjeni rizika veliku ulogu imaju brokeri, odnosno samostalni posrednici u osiguranju, dok njihovo iskustvo pokazuje da je osiguranje uvijek prisutno kada je u poslu i banka, odnosno kada je riječ o poslu koji se financira kreditom. U slučaju kada poduzetnik ulaže vlastitu imovinu - što je s malim poduzetnicima često riječ - osiguranja nisu česta.

Ulazak Hrvatske u EU značit će i otvaranje prostora da na hrvatsko tržište uđu inozemni osiguravatelji, a to je pokazao i slovenski primjer, gdje je dozvolu za rad odjednom zatražilo oko 400 osiguravajućih kuća, što će zahtijevati dodatnu prilagodbu osiguravatelja.